
U dolini Neretve slana voda ne dolazi samo s morskim valovima. Ljeti, kada rijeka oslabi, more prodire uzvodno i u podzemlje, a njegove posljedice mogu se osjetiti u poljima i voćnjacima. Kako pratiti te promjene i pomoći poljoprivrednicima, bila je jedna od glavnih tema završne konferencije projekta SWAMrisk, održane 25. rujna u Zagrebu, na kojoj je sudjelovala Regionalna agencija DUNEA.
Konferencija „Od praćenja do djelovanja za otporna priobalna područja” okupila je stručnjake, znanstvenike i predstavnike institucija iz Hrvatske i Italije. Nakon uvodnih obraćanja predstavnika Hrvatskih voda, Sveučilišta u Splitu i talijanske regije Veneto, predstavljeni su rezultati istraživanja u dolini Neretve i na talijanskom priobalju. Oba se područja suočavaju sa sušom i prodorom slane vode, koji otežavaju navodnjavanje i ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju.
U dolini Neretve istraživanje je vodio Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Mjerni uređaji na Digi, Jasenskoj, Vidricama i Crepini te uz samu rijeku kontinuirano su bilježili razinu i slanost vode. Pokazali su koliko se odnos rijeke i mora mijenja tijekom godine: u kišnom razdoblju snažniji tok Neretve potiskuje morsku vodu prema ušću, dok joj ljetni pad protoka otvara put uzvodno i u podzemlje. Ono što poljoprivrednici već dugo primjećuju na svojim parcelama sada se može pratiti kroz podatke i uspoređivati iz godine u godinu. Na rezultate mjerenja nadovezalo se izlaganje Marinka Galiota iz Hrvatskih voda o Projektu zaštite od zaslanjenja tla i vode na području Donje Neretve. Upravo je to jedan od važnih ciljeva SWAMriska: da podaci prikupljeni na terenu posluže za planiranje zaštite vode i poljoprivrednih površina.
DUNEA je u projektu pripremila Strategiju za upravljanje vodama priobalnih područja izloženih zaslanjenju pod utjecajem klimatskih promjena. Strategija donosi sedam posebnih ciljeva i četiri strateška prioriteta, a uz nju je izrađen Akcijski plan s konkretnim mjerama. Time istraživanja dobivaju smjer za buduće djelovanje u dolini Neretve.
Projekt se bavio i plodom po kojem je Neretva prepoznatljiva. DUNEA je u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) izradila elaborat o utjecaju suše i nedostatka vode na mandarine, s posebnim naglaskom na ožegotine, odnosno oštećenja kore. Istraživanje je pokazalo da navodnjavanje samo po sebi ne može spriječiti ožegotine, ali pridonosi većim prinosima te krupnijim i slađim plodovima. Mandarine s oštećenom korom pritom zadržavaju dobar okus i mogu se preraditi u kvalitetan sok. Tako i dio uroda koji se teško prodaje kao svježe voće može dobiti novu vrijednost.
Među rezultatima projekta je i HydroCloud, mrežna platforma koja objedinjuje podatke o vodama s hrvatskog i talijanskog pilot-područja. Karte i grafovi omogućuju znanstvenicima, institucijama i stručnim službama da ih koriste i nakon završetka projekta.
Na konferenciji su predstavljeni i posteri s rezultatima istraživanja te završni video projekta. U panel-raspravi stručnjaci HAPIH-a, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i talijanski znanstvenici razgovarali su o tome kako poljoprivredu prilagoditi sve češćim sušnim i vrlo toplim danima. Među važnim koracima istaknuli su izbor kultura i sorti te prilagodbu načina uzgoja i navodnjavanja.
Uz DUNEA-u, hrvatski partneri u projektu su Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Hrvatske vode i AEQUUM d.o.o., a talijanski Regija Veneto, M3E srl, Uprava za melioracije Adige Euganeo i Nacionalno istraživačko vijeće CNR. Projekt se provodi u okviru programa Interreg Italija – Hrvatska. Ukupna vrijednost iznosi 2.194.420 eura, uz 80 posto sufinanciranja sredstvima Europske unije, dok proračun DUNEA-e iznosi 168.000 eura.

View the embedded image gallery online at:
https://dunea.hr/novosti/3074-kad-more-prodre-u-neretvu-dunea-i-partneri-istrazili-posljedice-za-poljoprivredu#sigProId7d047065fb
https://dunea.hr/novosti/3074-kad-more-prodre-u-neretvu-dunea-i-partneri-istrazili-posljedice-za-poljoprivredu#sigProId7d047065fb