Na Sveučilištu u Zadru organizirano je završno događanje Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020., na kojem su predstavljeni ostvareni rezultati te je dan pregled izazova i daljnjih mogućnosti za novo programsko razdoblje 2021. – 2027.
Program Interreg Italija – Hrvatska 2014.-2020. jedan je od programa Europske teritorijalne suradnje koji podupire Europsku kohezijsku politiku te doprinosi skladnom razvoju Europske unije kroz jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, potičući pri tome ekonomski rast.S ukupnim proračunom od 236,89 milijuna eura, od čega je sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosilo 201,35 milijuna eura, Program Interreg Italija – Hrvatska 2014.-2020. je omogućio dionicima iz obje države da razmjenjuju znanja i iskustva, razvijaju i provode pilot aktivnosti, testiraju izvedivost novih politika, proizvoda i usluga te podržavaju investicije.
Projekti su se provodili u 4 prioritetne osi - 1. Plave inovacije, 2. Sigurnost i otpornost, 3. Okoliš i kulturna baština i 4. Pomorski prijevoz - te 7 specifičnih ciljeva. Kroz 4 poziva na dostavu projektnih prijedloga, na 92 uspješno provedena projekta sudjelovalo je čak 885 partnera iz 25 talijanskih pokrajina i 8 hrvatskih županija koje su dio programskog područja.
Za 373 hrvatska partnera ugovoreno je ukupno 81,2 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U usporedbi s iznosom koji je Republika Hrvatska uplatila za sudjelovanje u Programu, a koji iznosi 25,62 milijuna eura, s ugovorenim projektima uplaćeni iznos premašen je za 216,93 posto.
Sudionike događanja u Zadru uvodno je pozdravila ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Stella Arneri, koja je iskazala zadovoljstvo izvrsnom suradnjom koju su Italija i Hrvatska imale u rješavanju zajedničkih problema i izazova tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Istaknula je kako su se financirani projekti bavili bitnim zajedničkim temama koje ne poznaju administrativne granice država, kao što su sprječavanje rizika od požara, potresa i poplava, sprječavanje onečišćenja i otpada u moru, prilagodba klimatskim promjenama, razvoj, upravljanje i promocija Jadrana kao održive i cjelogodišnje zelene destinacije, zajedničko i održivo upravljanje, zaštita morskih resursa i biološke raznolikosti u Jadranskom moru te poboljšanje kvalitete, sigurnosti i ekološke održivosti usluga pomorskog i obalnog prometa.
U sklopu same završne konferencije održana je i svečana dodjela diploma za sudjelovanje u projektu „U školi otvorene kohezije“ (ASOC - At School of Open Cohesion), koji se provodio u sklopu Programa te prezentacija pobjedničkog para škola koji su činile Prva riječka hrvatska gimnazija iz Rijeke te Liceo Scientifico “Carlo Cafiero” – Barletta.
Nakon završnog događanja sudionici su se uputili na studijske posjete projektima STREAM, ARGOS, RECOLOR, TAKE IT SLOW i MADE IN LAND, koji su financirani kroz Program 2014.-2020.
Od 92 realizirana projekta s hrvatske strane Jadrana posebno se ističu strateški projekti FIRESPILL, InnovaMare te STREAM.
ProjektFIRESPILLvrijedan 16,49 milijuna eura realiziran je s ciljem povećanja kapaciteta organizacija za hitne službe u svrhu poboljšanja prekogranične učinkovitosti u rješavanju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom. Tako su u sklopu projekta uspostavljeni Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu u Vučevici te Centar za obuku operativnih snaga civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije, a nabavljeni su i sigurnosna oprema, hitna vozila na kopnu i moru, mobilne zapovjedne i upravljačke jedinice te komunikacijski sustavi.
Pripremu projekta je odradila Regionalna agencija DUNEA u sklopu provedbe projekta 'Znanjem do EU fondova' koja je nastavila pružati i stručnu pomoć u provedbi ovog značajnog projekta.
Strateški projektInnovaMarevrijedan 5,6 milijuna eura osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Ključni rezultati projekta su novoosnovani Digitalni inovacijski hub (DIH) u Šibeniku, koji će pružiti adekvatnu infrastrukturu, opremu i ljudske resurse za razvoj novih tehnologija za zaštitu Jadrana te laboratorij za testiranje inovativnih tehnologija u prirodnom okruženju Living lab. Kroz projekt je izrađena i uspostavljena interaktivna web platforma,www.mairos.org, a razvijena su i dva prototipa inovativnih robotskih rješenja – Korkyra za nadzor ribogojilišta i SWAMP za praćenje okolišnih parametara u močvarama i niskim razinama vode – te pametne plutače koje omogućavaju praćenje kvalitete mora.
Poboljšanjem monitoringa rizika i povećanjem upravljačkih mogućnosti stožera za zaštitu i spašavanje kako bi mogli pravovremeno reagirati na katastrofe uzrokovane poplavama bavio se projektSTREAM. Projektom vrijednim 9,41 milijun eura razvijeni su modeli predviđanja poplava te su educirani članovi stožera civilne zaštite, kao i pripadnici hitnih službi i operativnih snaga civilne zaštite.
Više informacija o Programu prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014. – 2020. dostupno je napoveznici, a o realiziranim projektima ubrošuri.
Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Regionalne agencije DUNEA.
Članak je objavljen u sklopu provedbe aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta 'Znanjem do EU fondova'.