Ivan Viđen održao predavanje o 'najpomorskijem' mjestu Dubrovačke Republike

preedvanje glavna

Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen održao je predavanje "Društveno-kulturni kontekst Slanoga u razdoblju „zlatnoga doba Dubrovnika“ u četvrtak, 19. prosinca u dvorani pape Ivana Pavla II.

Predavanje je, nakon otvorenja izložbe "Slano, crkva sv. Jeronima - glavni oltar Poklonstva triju kraljeva", organizirao Hrvatski restauratorski zavod u sklopu projekta "Ruralna, poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija" u kojem sudjeluje kao jedan od jedanaest partnera.

'Projekt uključuje nekoliko lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jedna od njih je i Slano, a to uključuje rad na Zavičajnoj kući Dubrovačkog primorja u Slanome. Riječ je o nečemu što ne samo da je potrebno u kulturnoj i turističkoj ponudi Slanoga, nego je bitno i radi identiteta tog prostora. Dosad nije bilo mjesta gdje bi domaći i gosti mogli vidjeti nešto o tom kraju. Tema izložbe, koja je nedavno otvorena, je glavni oltar crkve sv. Jeronima u Slanome. Dakle, izložbom se prezentira restauracija oltara, a tekstovima Daniela Premerla s Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba i mojim tekstom prezentira se stilska i umjetnička analiza oltara odnosno kontekst koji je doveo do toga da netko uopće u Slanome može naručiti, kupiti, voljeti i poštovati takav oltar koji je danas jako bitan dio dubrovačke baštine. Naime, riječ je o oltaru koji je zaista raskošan i reprezentativan, to je drveni, polikromirani, pozlaćeni oltar sa središnjom slikom „Poklonstvo triju kraljeva“ s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Pitanje je koje su društvene, kulturne i gospodarske okolnosti dovele do toga da netko može naručiti, kupiti, dopremiti, voljeti i poštovati takav oltar', zapitao se Viđen.

predavnje2

Predavanje je dalo pogled na društveni i kulturni kontekst Slanoga u vremenu od sredine 15. do sredine 17. stoljeća kako bi se cjelovitije mogla razumjeti umjetnička djela koja je to vrijeme iznjedrilo (s posebnim naglaskom na glavni oltar crkve sv. Jeronima), a koja do danas predstavljaju važan dio kulturne baštine tog prostora. Osvrnuo se povjesničar umjetnosti na detalj dubrovačkog galijuna koji je prikazan na oltarnoj slici.

'Slano je, nakon Dubrovnika, možda 'najpomorskije mjesto' Dubrovačke Republike u tom trenutku - u 16. i početkom 17 stoljeća. U jednom trenutku je čak 32 jedrenjaka bilo u vlasništvu ili suvlasništvu obitelji iz Slanoga. Dakle, tada se uglavnom radilo o suvlasništvima nad brodovima. Povjesničar Josip Lučić kaže upravo to - da je Slano tada bilo 'najpomorskije' mjesto u tom trenutku - osim samog Dubrovnika. Pelješac je 'došao' nešto kasnije, a osim toga u Slanome je bilo jedno malo brodogradilište. Slano je između Grada i Stona jedino veliko, ozbiljno mjesto i ono je bilo upravno mjesto Slanske knežije kao što je Slano danas sjedište Općine Dubrovačko primorje. Tamo je bio knez sa svojim upravnim aparatom, knežev dvor, to je važno ekonomsko i političko, ali i gospodarsko mjesto tog prostora. Nije zato čudno da se, kao i u Gradu i na Elafitima, bogati slanski trgovci, pomorci, kapetani praktički natječu tko će što ljepšu umjetninu donijeti iz svijeta ili čime će ukrasiti Slano i svoju najveću mjesnu crkvu, crkvu sv. Jeronima, napominje Viđen.

predavanje3

Nositelj projekta "Ruralna, poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija" je Dubrovačko-neretvanska županija, a administrativno i operativno ga vodi Regionalna agencija DUNEA. Ukupna vrijednost projekta je 32.645.708,48 kuna, od čega su bespovratna sredstva 27.748.345,48 kuna. Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. "Priprema i provedba integriranog razvojnog programa temeljenog na obnovi kulturne baštine" Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske.

                                                             logotipi vidljivost

OZNAKE

Kontaktirajte nas

  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  +385 20 312 714
  +385 20 312 715
  Branitelja Dubrovnika 41,
     20000 Dubrovnik
Obavještavamo Vas kako ova stranica koristi kolačiće (cookies) u svrhu funkcionalnosti naše web stranice, kvalitetnijeg postavljanja našeg sustava i bolje prezentacije.