Završna konferencija projekta SeaClear održana je danas na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku gdje su predstavljeni rezultati autonomnog sustava robota za skupljanje otpada s dna mora. Konferenciju je organizirala Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku, pod sloganom ''Smart Robots and Human Hearts - for Clean Oceans”.
Konferencija je započela s pozdravnim govorima Sande Barkiđije, voditeljice 'Odjela za pripremu i provedbu EU projekta' Regionalne agencije DUNEA, Marijane Pećarević, prorektorice za međunarodnu suradnju i znanost Sveučilišta u Dubrovniku te je sve prisutne pozdravio i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
'Čestitam svima koji su sudjelovali na ovom projektu, posebice našem Sveučilištu i Regionalnoj agenciji DUNEA. Projekt SeaClear tretira veliki problem i jedan veliki izazov, a to je uklanjanje otpada u moru i ide za tim da ponudi rješenje bez ljudske intervencije, bez ronilaca. Smatram da je to dobar put jer činjenica je da je u moru 60 milijuna tona otpada, od čega 90 posto je na morskom dnu. Cilj je da ga uklonimo ako je ikako moguće, što nije jednostavno, ali ovo je jedan put ka nalaženju rješenja', poručio je župan Dobroslavić.
Nakon pozdravnih govora uslijedila je prezentacija ostvarenih rezultata projekta 'SeaClear' koju je vodio profesor Bart de Schutter s Tehničkog sveučilišta u Delftu, ujedno i nositelja projekta. Zanimljiva panel diskusija svih partnera pružila je odgovore na brojna pitanja, a moderirao ju je Vicko Dragojević.
Iva Pozniak na panelu je predstavila ulogu Regionalne agencije DUNEA koja je u SeaClear projektu bila koordinator pilot područja Dubrovačko – neretvanske županije. Uz luku Hamburg, DUNEA je na ovom projektu bila krajnji korisnik projektnih rezultata, a posebni doprinos je bio podizanje svijesti o problematici morskog otpada.
'Dubrovačko-neretvanska županija, kao najjužnija hrvatska županija, ima veliki problem s otpadom u moru. Osim što nam otpad stiže iz susjednih država, kao i od brojnih turista, za veliki dio otpada smo krivi i sami mi. Ono što želimo postići jest da prevencijom i odgovornim ponašanjem smanjimo korištenje jednokratne plastike', poručila je Pozniak istaknuvši da je ovaj autonomni sustav robota zasad samo prototip te da i dalje čišćenje našeg podmorja ostaje na razini ronioca i volontera koji često dobrovoljno kreću u akcije. 'Ne smijemo zaboraviti ni ribare kojima je, uz ribu, drugi ulov često – otpad!', zaključila je Pozniak.
Profesor Bart de Schutter osvrnuo se na jučerašnje završno testiranje autonomnog sustava robota za pilot područje Lokruma koje je prošlo u potpunosti uspješno.
Stefan Sosnowski sa Tehničkog sveučilišta u Munchenu objasnio je da sustav nije u cijelosti inspiriran prirodom, ali u detaljima svakako. Istaknuo je i da od prirode možemo puno toga naučiti i da joj se trebamo prilagođavati.
U panel raspravi sudjelovala je i Ivana Palunko sa Sveučilišta u Dubrovniku, koje je unutar projekta doprinijelo tehnološkom razvoju iz područja robotike, umjetne inteligencije i automatskog upravljanja. Palunko je poručila da je, suprotno uvriježenom mišljenju, robote teško napraviti pametnima.
'Radimo potpuno nove stvari, ne možemo potražiti rješenje na internetu jer stvaramo sve ispočetka. Ono što smo sad prikazali jest da je ono što smo zamislili zaista moguće, a u budućnosti možemo utjecati da bude brže i bolje', poručila je Palunko te pohvalila sve studente i programere koji su bili uključeni u ovaj projekt.
Yves Chardard, osnivač i glavni direktor SUBSEA TECH SAS, inženjerske tvrtke specijalizirane za pomorske i podvodne tehnologije objasnio je funkcioniranje cjelokupnog sustava koji se sastoji od pet komponenti, a to su površinsko plovilo 'SeaCat', dva podvodna robota od koji se jedan koristi kao kamera kako bi locirao otpad, dok drugi robot putem hvataljke taj otpad prikuplja i stavlja u odgovarajuću košaricu”, te sve nadgleda bespilotna letjelica.
'Trenutno možemo ići do 300 metara dubine, te prikupljati manji otpad poput plastičnih boca, a u budućnosti želimo ići još dublje, nositi teži teret i biti brži. Vjerujem da ćemo to uspjeti postići u narednim godinama, posebice kroz projekt SeaClear 2.0.', poručio je Chardard.
Lucian Busoniu sa Tehničkog sveučilišta Cluj-Napoca koje se nalazi među četiri najbolja tehnička sveučilišta u Rumunjskoj, u panel raspravi je dao odgovore na pitanja koliko teško je robota napraviti pametnim i naučiti ga nove stvari.
'Jako je teško, nije nemoguće ali je potrebno puno truda uložiti. Radimo na tome i dalje i nadamo se da ćemo u idućih par godina biti još bolji u tome', kazao je Busoniu te dodao da bi bilo idealno da se robot bez problema prilagodi svakom novom području, a što je cilj u nastavku projekta – Sea Clear 2.0.
Luka Hamburg jedna je od najvećih luka u Europi i kao takva oslanja se na inteligentna i inovativna rješenja, te je ujedno služila kao jedno od pilot područja ovog projekta. Implementaciju tehnologije i inovativnih rješenja predstavila je Claudia Hertel-ten Eikelder.
'Hamburg je odlučio da neće čekati vlasti da reagiraju na što veće količine otpada u luci, krenuli smo u rješavanje problema s ovim projektom. Testiranja su uspješno odrađena, bez obzira na potpuno drugačije uvjete koje je pružila luka Hamburg i dva pilot područja u Dubrovačko-neretvanskoj županij – Lokrum i Malostonski zaljev'.
Cosmin Delea ispred znanstveno istraživačke organizacije 'Fraunhofer centar za morsku logistiku' pojasnio je da su morali povećati broj testiranja jer su se sreli s brojnim izazovima. Na pitanje da istakne par bitnih razlika uočenih na pilot područjima, Delea je istaknuo sljedeće:
'Ono što je prvo očito jest vidljivost. Luka Hamburg je mutna, dok kod Lokruma i Bistrine imamo čistinu. Druga stvar jest buka u moru, ono što ljudi ne mogu čuti, ali roboti detektiraju, a treća stvar jest razlika u vrsti otpada. Kod Luke Hamburg nalazimo industrijski otpad, poput kotača, raznih materijala s brodova, dok ovdje prevladavaju plastične boce te ostali manji otpad'.
Ovom prilikom u više navrata je spomenut projekt SeaClear 2.0. kojj djeluje kao nastavak ove priče, a cilj je razviti holistički pristup za rješavanje cjelokupnog ciklusa morskog otpada, sukladno Misiji obnove, zaštite i očuvanja zdravlja naših oceana, mora i voda do 2030. U tu svrhu, SeaClear 2.0 nastoji spriječiti i smanjiti onečišćenje otpadom u moru, posebice plastikom i mikroplastikom, na području Mediterana.
Na konferenciji su sudionici imali priliku vidjeti tematsku skulpturu akademske kiparice Iris Lobaš Kukavičić, koja je nastala u suradnji s dr. sc. Margaritom Bego, sve od otpada iz mora, prikupljenog upravo SeaClear akcijama čišćenja.
Uz misiju da se inovativna rješenja umjetne inteligencije koriste za dobrobit planete, projekt SeaClear prijavljen je 2019. godine na poziv Informacijske i komunikacijske tehnologije 2018. – 2020. te je od ukupno pedeset i šest prijavljenih, jedan od četiri projekta odobrenih za financiranje. Ukupni proračun projekta je iznosio skoro pet milijuna eura, financiran u sto postotnom iznosu iz programa HORIZON 2020. Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini su hrvatski partneri.
Provedba je započela u siječnju 2020., gdje su se uz zahtjevnu zadaću formiranja prvog autonomnog sustava robota za uklanjanje otpada s morskog dna, znanstvenici suočili i s izazovnim periodom pandemije korona virusa. Usprkos svemu, svi zadaci su uspješno provedeni. Projekt je uspješno položio završnu fazu - verificiranje kompletnog sustava, a sve to upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na demo lokaciji Bistrina i demo lokaciji otoka Lokrum.
https://dunea.hr/novosti/2454-autonomni-sustav-robota-zakljucak-seaclear-panelista-uspjeli-smo-ali-idemo-biti-jos-brzi-i-bolji-u-skupljanju-otpada#sigProIdea6857d1f8
